Ženidba je prvi put objavljena 1842 godine, a sam Gogolj nazvao ju je nevjerojatnim događajem u dva dijela.
Drama započinje u salonu dvorskog savjetnika Ivana Kuzmiča Potkoljesina koji dok puši lulu razmišlja o svojoj ženidbi, uskoro dolazi Fjokla Ivanovna, bračna posrednica koja mu predlaže ženidbu sa trgovačkom kćeri Agafjom Tihonovna , pojavljuje se i Potkoljesinov prijatelj Ivan Fomič Kočkarjov. Kočkarjov po prvi puta saznaje da se njegov prijatelj želi oženiti i od Fjokle Ivanovne uspijeva dozanati adresu Agafje Tihovovne.
Agafja i njezina tetka Arina raspravljaju za koga bi se Agafja mogla udati, dolazi Fjokla Ivanovna i najavljuje posjet prosaca njihovoj kući. Dolaze Ivan Pavlovič Kajgana, Nikanor Ivanovič Anučkin, bivši časnik i Baltazar Baltazarovič Ževakin, umirovljeni mornački poručnik koji priča o boravku svoje regimente na Siciliji, stižu Potkoljesin i Kočkarjov, svi sjedaju i pričaju s Agafjom, Kajgana navaljuje da se Agafja mora što prije izjasniti koga je odabrala, Agafja se osjeća neugodno i napušta prostoriju. Prosci se pitaju što se dogodilo i ogovaraju Agafju. Kočkarjov na samo nagovara Agafju da se odluči za Potkoljesina. Prosci se vračaju i Agafja ih sve odbija osim Potkoljesina. Na inzstiranje Kočkarjova koji je zapravo zaprosio Agafiju u Potkoljesinovo ime, Agafja i Potkoljesin se zaruče. Kočkarjov ubrzo organizira svadbu, Agafja odjeva svoju vjenčanicu. Potkoljesin čeka Agafiju, no ubrzo se predomisli, odustane od svadbe i skoči kroz prozor. Svi traže Potkoljesina dok ne otkriju da je skočio kroz prozor i odveo se kočijom kući. Ženidba se naravno ne događa.
Nakon gostovanja na Danima satire, Ženidbu će na Na Kliku u Osijeku predstavu će izvoditi ansambl Narodnog pozorišta iz Sarajeva u režiji Petra Večeka.